Izbor sorte maline - vilamet ili polka? | AgroKorpa
For a better experience please change your browser to CHROME, FIREFOX, OPERA or Internet Explorer.
Izbor sorte maline – vilamet ili polka?

Izbor sorte maline – vilamet ili polka?

Za proizvodnju maline sa razlogom možemo reći da je pokretačka snaga ruralnog razvoja u pojedinim delovima Srbije. A za malinu da je srpski strateški proizvod, srpski brend, pa čak i više od toga!

Malina je zeljasta biljka, niskog rasta, iz porodice ruža. Plodovi ove biljke, u zavisnosti od vrste, mogu biti crvene, crne, purpurne do žute (zlatne) boje.

Raste u obliku grma, a dostiže visinu i do 3,5 metra. Živi u proseku od 14 do 18 godina (može dostići starost i do 20 godina).

Punu rodnost dostiže u trećoj godini, kada rodi jednom ili više puta u toku godine. Ono što izdvaja proizvodnju malina, od većine ostalih poljoprivrednih delatnosti, jeste to što maline brzo vraćaju uložen novac (već u drugoj godini).

Uzgoj malina u Srbiji

Srbija spada u red najvećih proizvođača i izvoznika malina u svetu. Na osnovu statistike nalazimo se u top pet zemalja sveta. Maline se uzgajaju na preko 23 hiljada hektara širom Srbije (podatak za 2018.godinu). U regionu Šumadije i Zapadne Srbije nalazi oko 90 posto zasada maline.

Prosečan prinos malina po hektaru u Srbiji iznosi od 5 do 6 tona, dok su rekordni prinosi po hektaru postignuti u ariljskom malinogorju i to do 40 tona po hektaru. Usled loših vremenskih uslova, rod 2018. godine je bio od 48.000 do 56.000 tona, dok je dve godine ranije, 2016.godine, proizvedeno oko 70.000 tona maline u Srbiji.

Dobro poznati malinarski regioni u Srbiji su: ariljski, ivanjički, mačvanski, bajno-baštanski. Međutim, uzgojem malina se bave i Vojvođani, pogotovo sremci i bačvani ( iz okoline Zmajeva, Bačkog Dobrog Polja, Vrbasa, Kule, Odžaka, Silbaša itd.).

Oko 90 posto proizvedenih malina u Srbiji se smrzava u velikim skladištima (hladnjačama) i izvozi, dok se oko 10 posto koristi za dalju preradu i/ili prodaju u maloprodajnim objektima, a samo mali broj se i izvozi sveže. Na osnovu podatka kojima raspolaže Uprava carina najveće količine malina se izvoze u zemlje Evropske unije: Nemačku, Francusku, Belgiju, Holandiju, Veliku Britaniju, Holandiju, Austriju, Italiju) i SAD. U najveće kupce srpskih malina ubrajaju se Nemačka i Francuska.

U zavisnosti od vremenskih uslova i lokacije, krajem juna u Srbiji počinje žetva maline i završava se u julu.

U Vojvodini, do sada, su uglavnom sađeni Polka i Polana dok u centralnoj i zapadnoj Srbiji najviše su sađeni Vilamet i Miker. Međutim, prisutne su i druge uzgajane vrste, kao što su: meeker, promise i gradina.

Od prethodno navedenih vrsta malina, oko 90 posto uzgajanih malina u Srbiji su: u ‘North American Willamette’ sorte.

Zašto se odlučiti za vilamet?

sadnice vilamet
Vilamet plod

Jedna od najrasprostranjenijih i najprofitabilnijih u svetu, ali i kod nas, jeste sorta maline vilamet (Wilamette). Plodovi su joj srednje krupni, tamno crvene boje, karakterističnog ukusa i arome.

Malina vilamet se gaji u obliku živice (žive ograde), a sadnice mogu da dostignu visinu i do tri metra. Dakle, kod ove sorte maline neophodno je vezivanje sadnice uz žicu, kao i redovno orezivanje. Prekraćivanje nakon sadnje se vrši u proleće na taj način što se sadnice prekraćuju na 20 centimetara od provršine zemlje (2 do 3 pupoljaka).

Vilamet je jednorodna sorta maline, kao što su između ostalog i sledeće sorte malina: gradina, miker, čilivak (Chilliwack), podgorina, kenbi (canby), oktavija (Octavia), glen empl (Glen Ample), Leo, Erika, Sokolica… Reč je o srednje ranim sortama, čiji se period zrenja kreće oko 20 do 30 dana tokom godine. Malina vilamet obilno rađa nakon druge godine, i to već od juna do polovine jula.

Vilamet je dosta otporna biljka, ali problem joj predstavljaju bolest sušenje lastara i problemi sa grinjama – kao što su didimela i antraknoza. Kod Vilameta prinos prvoklasne selekcije plodova može biti i više od 55 posto.

Ponekad može da se desi da vilamet rodi dva puta u toku godine, međutim najobilnije rađaju početkom leta

Za uzgoj maline Vilamet odlično su se pokazali brdsko – planinski predeli, nadmorske visine od 500 do 900 metara. S druge strane, malinjak vilamet na 400 metara nadmorske visine obično ne daje rezultate kao što je slučaj na većim nadmorskim visinama. Vilametu, kao i malinama uopšte, pogoduje smena 4 godišnja doba jer tada fino prelazi iz jedne razvojne faze u drugu. Na nadmorskoj visini od 1000 metara vilamet može obilno da rađa ali jači sneg u toku zime može da nanese obilnije štete sadnicama.

Vilamet se bere ručno, što zahteva angažovanje radne snage i veće napore, kao i vreme da se svaki plod ubere, a da se pri tome ne ošteti.

Plodovi vilameta su pogodni za sve vidove upotrebe – za prodaju u svežem stanju, za čuvanje u hladnjačama, kao i za dalju preradu.

Cena sadnica malina vilamet variraju, pa se tako mogu pronaći i za 12 dinara po komadu ali i za 100 dinara po komadu.

Zašto se odlučiti za polku?

sadnice maline polka
Malina polka

Malina sorte polka poreklom je iz Poljske, a kod nas je sve prisutnija u ravničarskim predelima zemlje, pogotovo u Sremu. A evo i zašto?

Pre svega zbog nadmorske visine na kojoj ova sorta maline uspeva, a to je od 400 do 800 metara nadmorske visine. Osim toga, polka ima čvrst plod pa se, i nekoliko sati nakon branja, ne mora zalediti.

Malina polka se gaji u obliku grma, a sadnice mogu da dostignu visinu i do tri metra. Dakle, za razliku od vilameta ona ne traži nikakvu žicu, ogradu. Kada mraz uništi cvetove malina (obično u novembru) se kosi, odnosno skraćuje se na visinu od 30 do 40 centimetara.

Polka je dvorodna (remotantna) sorta maline, kao što su između ostalog i sledeće sorte malina: polana, heritidž, džoan skvajer (Joan Squire), fertodi, himbo top, sugana, benefis… Reč je o sortama koje donose rod u prvoj godini nakon sadnje i to u jesen. Takođe, imaju znatno duži period dozrevanja plodova i branja i imaju prolećnu i jesenju sezonu dozrevanja. Slabiji rod imaju početkom leta, dok je obilniji jesenji rod. Za razliku od pojedinih jednorodnih sorti (vilamet, miker…) ove sorte imaju nešto niže prinose, ali je njihova proizvodnja jeftinija. Polka u toku leta, čak iz u intezivna ulaganja ne daje više od 35 posto prvoklasnog ploda.

Polka, s obzirom da daje plod u nekom periodu od četiri meseca, zahteva i dosta pažnje kada je u pitanju upotreba pesticida. Osim toga, polku je potrebno mnogo više navodnjavati od vilameta.

Prednost maline polka u odnosu na vilamet je u tome što može da se bere mašinski. Dakle, ova sorta maline ne zahteva angažovanje radne snage. Cena sadnice maline polka varira i kreće se od 20 do 100 dinara po komadu.

Kada su u pitanju bolesti, polka je nešto otpornija od vilameta jer zbog skraćivanja u jesen grinje gotovo da se ni ne pojavljuju.

Kupovina i prodaja sadnica malina

Kada se odlučite za uzgoj određene sorte malina, najvažnije je da obezbedite zdrav i kvalitetan sadni materijal. Ukoliko ovaj uslov ne ispunite zasad vam neće dati dobre rezultate. Po pravilu, sadni materijal bi trebalo da nabavite iz pouzdanog rasadnika koji prodaje isključivo sertifikovane sadnice.

Najmanji rizik je kod onih rasadničara koji prodaju sadnice maline dobijene iz kulture tkiva. Druge po sigurnosti su sadnice dobijene iz staklenika. Sadnice koje su proizvedene u poljskim uslovima nose najviši stepen rizika, te kupovinu takvih sadnica treba izbegavati.

Dakle, biljke dobijene iz kulture tkiva, iako se prodaju po nešto višoj ceni, obično se isplate kroz veći rod i duži vek eksploatacije zasada.

Nadamo se da vam je ovaj tekst pružio adekvatne informacije, i rešio nedoumice kada je izbor sorte malina u pitanju. Na našem sajtu možete da postavite oglas za prodaju sadnica OVDE. Ili ukoliko želite da kupite sadni materijal kliknite OVDE.

leave your comment

Top