Sorte grožđa za vrhunska crna vina | AgroKorpa
For a better experience please change your browser to CHROME, FIREFOX, OPERA or Internet Explorer.
Sorte grožđa za vrhunska crna vina

Sorte grožđa za vrhunska crna vina

Sortiment za crna i ružičasta vina sve više se menja. Poslednjih godina stvorene su mnoge nove sorte, kao i mnogi klonovi. Zbog toga je i izbor sorti za proizvodnju crnih vina sada mnogo teži i odgovorniji.

Pre nego što se pristupi izboru ovih sorti, pored niza podataka, neophodno je znati i to da se po našim propisima crna vina svrstavaju u četiri kvalitetne kategorije i to:

• stono vino bez geografskog porekla,

• stono vino sa geografskim poreklom,

• kvalitetno vino sa geografskim poreklom i

• vrhunsko vino sa geografskim poreklom.

 

Navedene kvalitetne kategorije među sobom se razlikuju po kvalitetu i ceni koja se postiže na tržištu. Tako, na primer u Francuskoj, Nemačkoj i Italiji, vrhunsko vino sa zaštićenim geografskim poreklom je 10 do 15 puta skuplje na tržištu od vina bez geografskog porekla. Naravno, kod nas se ova razlika ne ostvaruje. Vrhunska domaća vina na našem tržištu su svega 2 do 3 puta skuplja od onih bez geografskog porekla.

U zavisnosti od postupka pri spravljanju vina i od intenziteta obojenosti, može se spravljati više tipova vina i to crna, ružičasta, roze i dr.

Crnom vinu pripisuju se razna lekovita i druga korisna svojstva, zbog kojih se ono preporučuje zdravim osobama da što duže očuvaju zdravlje, da dožive više radosti, da budu zadovoljniji i dr. Uz lekarsku konsultaciju preporučuje se osobama koje su prebolele srčani infarkt, osobama sa povišenim holesterolom, osobama sklonim trombozi i emboliji, protiv reume, šećerne bolesti, tumora, kod arterioskleroze.

Polazeći od klimatskih, zemljišnih, tržišnih, tradicionalnih i niza drugih činilaca, za naše agroekološke uslove izdvajaju se različiti sortimenti za proizvodnju crnih, ružičastih i roze vina.

U okviru sorte za kvalitetna crna, ružičasta i roze vina preporučuje se:

Strana sorta, Portugizac crni. Odlikuje se grozdom velike ili srednje veličine. Bobice su takođe srednje veličine, okrugle sa pokožicom, tamnoplave boje i obilno posute pepeljkom. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 12.000 do 18.000 kg/ha. Sadržaj šećera u širi varira od 16% do 20%, a sadržaj ukupnih kiselina od 5 do 7 gr/l. Grožđe sazreva krajem avgusta. Može se gajiti u svim vinogorjima Srbije. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 22 stepena. Lozna podloga je Kober 5 BB. Rezidba je mešovita. Vino je pitko, svetlocrvene boje, harmonično i osvežavajuće. Grožđe se može koristiti i za potrošnju u svežem stanju.

 

 

 

 

Domaća sorta, Prokupac crni. Odlikuje se grozdom velike ili srednje veličine. Bobice su takođe srednje veličine ili velike, okruglaste sa debelom pokožicom i obilno posute pepeljkom. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 15.000 do 20.000 kg/ha. Sadržaj šećera u širi varira od 18% do 22%, a sadržaj ukupnih kiselina od 5 do 7 gr/l. Grožđe sazreva krajem septembra i početkom oktobra. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 16 stepeni. Ima dobru otpornost prema sivoj truleži. Lozna podloga je Kober 5 BB ili SO-4. Rezidba je kratka. Gaji se u svim vinogorjima srednje Srbije, na Kosovu i sporadično u Vojvodini. Vino je pitko, harmonično, zatvoreno, crvene boje ili ružičasto sa dosta tanina.

Strana sorta, Frankovka. Odlikuje se velikim grozdom sa bobicama velike ili srednje veličine, pokožicom tamnoplave boje. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 12.000 do 20.000 kg/ha. Sadržaj šećera u širi varira od 18% do 22%, a sadržaj ukupnih kiselina od 7 do 9 gr/l. Grožđe sazreva krajem septembra. Može se gajiti u svim vinogorjima Srbije. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 18 do minus 20 stepeni. Ima dobru otpornost prema sivoj truleži. Lozna podloga je Kober 5 BB. Rezidba je mešovita. Vino je pitko, rubin crvene boje, harmonično i osvežavajuće.

 

 

Domaća sorta radmilovačke selekcije, Jagodinka. Odlikuje se grozdom srednje veličine, okruglim bobicama sa pokožicom srednje veličine, tamnoplave boje. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 12.000 do 18.000 kg/ha. Sadržaj šećera u širi varira od 20% do 22%, a sadržaj ukupnih kiselina od 6,5 do 8 gr/l. Grožđe sazreva u drugoj polovini septembra. Može se gajiti u svim vinogorjima Srbije. Prema sivoj plesni ispoljava dobru otpornost. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 26 stepeni. Veoma je otporna prema niskim temperaturama u toku zime. Lozna podloga je Kober 5 BB. Rezidba je mešovita. Vino je pitko, harmonično, zatvoreno i osvežavajuće, rubin boje, tipa burgundca.

Domaća sorta sremsko-karlovačke selekcije, Probus. Odlikuje se velikim grozdom, okruglim bobicama sa pokožicom srednje veličine, tamnoplave boje. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 15.000 do 22.000 kg/ha. Sadržaj šećera u širi varira od 18% do 20%, a sadržaj ukupnih kiselina od 5,5 do 8 gr/l. Grožđe sazreva krajem septembra. Ispoljava dobru otpornost prema sivoj truleži. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 18 do minus 20 stepeni. Lozna podloga je Kober 5 BB. Rezidba je mešovita. Vino je pitko, dobro obojeno, osvežavajuće sa specifičnim ukusom.

Strana sorta, Game crni. Odlikuje se grozdom srednje veličine, okruglim bobicama sa pokožicom srednje veličine, tamnoplave boje. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 12.000 do 20.000 kg/ha. Sadržaj šećera u širi varira od 20% do 22%, a sadržaj ukupnih kiselina od 5,5 do 7 gr/l. Grožđe sazreva u prvoj polovini septembra. Osetljiva je na pepelnicu i sivu trulež. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 22 do minus 24 stepena. Podloga je Kober 5 BB. Rezidba je mešovita. Preporučuje se za Kosmet i uže područje Srbije. Vino je pitko, harmonično, osvežavajuće, sa otvoreno crvenom bojom. U francuskom području Božolea proizvodi se i čuveno vino „Božole“.

Domaća sorta radmilovačke selekcije, Srpski rubin. Odlikuje se grozdom srednje veličine, okruglim bobicama sa pokožicom srednje veličine, tamnoplave boje. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 14.000 do 18.000 kg/ha. Sadržaj šećera u širi varira od 18% do 22%, a sadržaj ukupnih kiselina od 6 do 9 gr/l. Grožđe sazreva u drugoj polovini septembra. Otpornost prema sivoj truleži je dobra. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 22 stepena. Lozna podloga je Kober 5 BB. Rezidba je mešovita. Može se gajiti u svim područjima Srbije. Vino je pitko, harmonično, rubin crvene boje sa ukusom koji podseća na vino gamea.

U okviru sorte za visokokvalitetna i vrhunska crna vina preporučuje se:

Strana sorta, Burgundac crni. Odlikuje se grozdom male, ređe srednje veličine, malim okruglim bobicama sa pokožicom, tamnoplave boje. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 6.000 do 12.000 kg/ha. Sadržaj šećara u širi varira od 20% do 24%, a sadržaj ukupnih kiselina od 5,5 do 8,5 gr/l. Grožđe sazreva krajem avgusta ili početkom septembra. Može se gajiti u svim vinogorjima Srbije. Ukoliko nastupi kišni period, postaje osetljiva na sivu plesan. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 20 do minus 24 stepena. Lozna podloga je Kober 5 BB. Rezidba je mešovita. Vino je pitko, osvežavajuće, harmonično sa otvoreno crvenom bojom. Proizvode se visokokvalitetna i vrhunska vina.

Strana sorta, Kaberne fran. Odlikuje se grozdom male ili srednje veličine, malim ili srednjim okruglim bobicama sa pokožicom, tamnoplave boje. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 9.000 do 15.000 kg/ha. Sadržaj šećera u širi varira od 20% do 22%, a sadržaj ukupnih kiselina od 6 do 9 gr/l. Grožđe sazreva krajem septembra ili početkom oktobra. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 22 stepena. Srednjeotporna je prema sivoj truleži. Lozna podloga je Kober 5 BB. Rezidba je mešovita. Preporučuje se gajenje sa sortom kaberne sovinjon, čiji kvalitet dopunjuje. Vino je pitko, harmonično, osvežavajuće, tamnoplave boje, vrhunskog karaktera.

 

 

 

Strana sorta, Kaberne sovinjon. Odlikuje se grozdom male ili srednje veličine, malim okruglim bobicama sa pokožicom, tamnoplave boje. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 6.000 do 12.000 kg/ha. Sadržaj šećera u širi varira od 20% do 24%, a sadržaj ukupnih kiselina od 5,5 do 8 gr/l. Grožđe sazreva u prvoj polovini oktobra. Prema sivoj truleži ispoljava dobru otpornost. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 24 stepena. Može se gajiti u svim vinogorjima Srbije. Lozna podloga je Kober 5 BB. Rezidba je mešovita. Vino je veoma pitko, harmonično, osvežavajuće, zatvoreno, rubin boje sa mirisom koji podseća na miris šumske ljubičice. Nalazi se na čelu crnih vrhunskih vina u svetu.

 

Strana sorta, Merlo. Odlikuje se grozdom male ili srednje veličine, malim okruglim bobicama sa pokožicom, tamnoplave boje. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 6.000 do 18.000 kg/ha. Sadržaj šećera u širi varira od 20% do 24%, a sadržaj ukupnih kiselina od 6 do 8 gr/l. Grožđe sazreva u prvoj polovini oktobra. Prema sivoj plesni ima visoku otpornost. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 20 do minus 24 stepena. Može se gajiti u svim našim vinogorjima. Lozna podloga je Kober 5 BB. Rezidba je mešovita. Vino je veoma pitko, harmonično, osvežavajuće, zatvoreno, rubin boje sa prijatnim ukusom koji podseća na krtolu. U svetu se svrstava u najkvalitetnija vrhunska vina.

 

 

 

Crnogorska sorta, Vranac. Odlikuje se grozdom velike ili srednje veličine, velikim ili srednje okruglim bobicama sa pokožicom, tamnoplave boje. Prinos grožđa varira u zavisnosti od klona od 12.000 do 18.000 kg/ha, a u zalivnim uslovima i više. Sadržaj šećera u širi varira od 18% do 24%, a sadržaj ukupnih kiselina od 5 do 7 gr/l. Grožđe sazreva u drugoj polovini septembra. Lozna podloga je Kober 5 BB i 41 BB. Okca izmrzavaju na temperaturi od minus 15 stepeni. Rezidba je kratka ili mešovita. Grožđe je veoma osetljivo na sivu trulež. Ukoliko u vreme sazrevanja nastupi kišni period, grožđe brzo propada usled napada sive truleži. Vino je pitko, harmonično i veoma obojeno. Grožđe je pogodno i za spravljanje kvalitetne rakije pod imenom „Lozovače“.

U mnogim vinogorjima za popravku boje stonim i kvalitetnim vinima gaje se sorte „bojadiseri“. Popravka boje vrhunskim vinima je zakonom zabranjena. Od sorti bojadisera najpoznatije su strane sorte alikant buše, game bojadiser i ancelota, a od domaćih začinak, župski bojadiser i krajinski bojadiser. S obzirom na kvalitet vina koji se dobija od sorti bojadisera, prednost treba dati novim domaćim bojadiserima, župskom bojadiseru i krajinskom bojadiseru.

leave your comment

Top